Ašunimasko akharipe bijandimatarnenđe rromane nacionoske kaske čhavorra džan po sićope ande fundoske sikavne thana

Ašunimasko akharipe bijandimatarnenđe rromane nacionoske kaske čhavorra džan po sićope ande fundoske sikavne thana

Udžilipe si pe amende te arakhas e čhib, kultura thaj tradicija rromane amalimaske!

Pe amende pašljol o fundo te lesamas amari čhib, kultura thaj tradicija katar romano nacionalno!

Ministerijumo prosvetako ando 1998. brš anda ande sikavne thana Rromani čhib e elementonenca nacionalne kulturatar. Kamipe kale andimasko losarimaske šehosko si arakhadipe čhibjako, kulturako thaj tradicijako rromane amalimasko ande Srbija.

But si semno te džanas kaj lesamalipe čhibjako thaj kulturako sikavel kotor identitetosko. Semnipe savo e sikavimatarja rromane čhibjatar inćaren majanglal ando godova proceso si but baro.

Kultura thaj sikavipe si duvarja civilzacijatar, save majanglal trubun te avel vortosarde avutnimaske generacijanđe sar lenas sama pe lende.

Vi majdur malavasmen e ciknjarde akhardimasa e bijandimatarnendar thaj sikamnendar pale pučhimata palo interesi palo sikavipe losarimaske šehosko „Rromani čhib e elementonenca kulturatar“,

Pe amende pašljol o fundo te lesamas amari čhib, kultura thaj tradicija katar romano nacionalno.

kale dromesa akharas e bijandimatarja palo semnipe sikavimasko rromane čhibjako ande sikavne thana thaj čaččimasko pindžaripe pire kulturako, sar vi averčhande kulturako, čhibjako thaj čačaripe godole averčhandimasko anel harmonija ando amalipe thaj čuče rromane amalimasko, a kulturaće orturja si kotor manušikane orturjengo save si univerzalna, biuladimašće thaj phangle maškarpeste.

Importantno si te džana kaj te sićol pe e čhib thaj e kultura si phanglo te garavol pe amaro identiteto, kotor sao inćaren e sikamne katar e romani čhib si len baro šajipe. Kultura thaj o sićope si kotora katar e civilizacija saji trubul majanglal te avol palaj kola saje tek aven, thaj te lesaman pe guda.

Vi maj dur cra ramon pe amare čhavra thaj lenđe dada thaj deja či ramon len kana si o pučipe ande sikamne thana palav losarno predmet „Romani čhib thaj e kotora palaj kultura“, kaleja akhara e daden thaj dejen kaj si but inportantno te sićol pe romani čhib ande sikamne thana thaj orta te sićon amari kultura, numaj vi aver kulture, čhiba thaj guda anol barvalipe ande amaro them thaj vi ande romano naciono, a kulturno orta si kotor katar manušikani orta saji si univerzalno, thaj jećhe alaveja phangli.

Hasnar piro orto, dža po losarimasko šeho: Rromani čhib e elementonenca nacionalne kulturatar. Pe amende pašljol o fundo te lesamas amari čhib, kultura thaj tradicija katar romano nacionalno. Ministarstvo palav sićope 1998. bršesko losarda ande majckne sikane thana romani čhib thaj leske kotora palaj nacionalno kultura. Ciljo te avol losardo predmeto si te sićol pe čhib, kultura thaj tradicije katar o romano naciono ande Srbija. Importantno si te džana kaj te sićol pe e čhib thaj e kultura si phanglo te garavol pe amaro identiteto, kotor sao inćaren e sikamne katar e romani čhib si len baro šajipe. Kultura thaj o sićope si kotora katar e civilizacija saji trubul majanglal te avol palaj kola saje tek aven, thaj te lesaman pe guda. Vi maj dur cra ramon pe amare čhavra thaj lenđe dada thaj deja či ramon len kana si o pučipe ande sikamne thana palav losarno predmet „Romani čhib thaj e kotora palaj kultura“, kaleja akhara e

Author: RNS

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *